U Vitezu je od početka ožujka došlo do novog vala poskupljenja goriva. Najjeftiniji dizel trenutno se prodaje po 2,34 KM, dok najskuplji doseže i 2,67 KM po litri. Slično je i s benzinom (Premium 95), koji se u prosjeku kreće između 2,26 i 2,33 KM.
Cijene su porasle na gotovo svim benzinskim postajama, od TI OIL-a, preko Paladija i TP-Benza, do većih lanaca poput Petrola, HIFE, INE i Eurodoma. I dok vlasnici vozila s nelagodom gledaju rast cijena, jedno se pitanje nameće samo od sebe – je li ovo poskupljenje uopće opravdano?
Globalni sukobi i psihološki efekt tržišta
Na svjetskom tržištu doista vlada nervoza – cijena brent nafte porasla je iznad 82 dolara po barelu, potaknuta novim sukobima na Bliskom istoku i strahom od blokade Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta.
Zbog toga su cijene energenata širom svijeta porasle, pa tako i u Bosni i Hercegovini. Međutim, ekonomski stručnjaci upozoravaju da lokalne benzinske crpke trenutačno prodaju zalihe nabavljene po starim, znatno nižim cijenama.
Drugim riječima – poskupljenje koje građani u Vitezu već plaćaju nije posljedica stvarnog povećanja troškova nabave, nego anticipacija, odnosno očekivanje daljnjeg rasta cijena na svjetskom tržištu.
„Stare zalihe, nove cijene“ – opravdanje ili zloupotreba tržišta?
Ovo otvara prostor za pitanje – tko zapravo profitira na ovakvim brzim promjenama cijena?
Nafta koja se trenutačno toči u rezervoare građana Viteza i cijele BiH već je bila uvozno plaćena i distribuirana prije najnovjih globalnih poremećaja, pa su mnogi analitičari mišljenja da bi barem kratkoročno cijene goriva trebale ostati stabilne.
U praksi, međutim, distributeri se često pozivaju na „globalno tržište“ kako bi pravdali brza poskupljenja, dok eventualna pojeftinjenja dolaze znatno sporije.
Posljedice za građane
Rast cijena goriva ne pogađa samo vozače – on se reflektira i na troškove prijevoza, dostave robe i osnovnih životnih namirnica, čime se dodatno pritišće standard građana.
Ako globalna situacija potraje, novi val poskupljenja mogao bi se preliti i na druge sektore, a plaće i mirovine teško će pratiti taj tempo.
Iako globalna situacija doista utječe na cijenu nafte, u BiH se i dalje prodaju zalihe nabavljene prije eskalacije sukoba. Stoga, mnogi s pravom postavljaju pitanje – jesu li domaći distributeri goriva stvarno reagirali na tržište ili su samo iskoristili trenutak da povećaju zaradu?
