Generalni ravnatelj Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) Alen Pilav oglasio se povodom isteka sedam mjeseci kako je na čelu ove zdravstvene ustanove uz poruku da je KCUS bolnica, a ne štedionica.
Iako je na KCUS-u proveo više od 30 godina, kaže da je tek kao ravnatelj shvatio da se ova ustanova nalazi u stanju koje opisuje kao katastrofalno. “Za mene, kao specijalistu opće i subspecijalistu torakalne kirurgije koji nikad nije napustio KCUS, to nije bilo ništa novo, jer sam u KCUS-u od 1992. godine, gdje sam na Ortopedskoj klinici kao apsolvent Medicinskog fakulteta započeo svoj radni staž, ali s ove pozicije je to izgledalo još više zastrašujuće”, navodi Pilav.
S pravom mu se, smatra, može postaviti pitanje zbog čega tek sad govori o ovoj temi, ali ističe da je htio zaštititi pacijente i građane “od stvarnog zatečenog stanja koje je bilo jako loše”. Pohvalio je zalaganje radnika svih profila zahvaljujući kojima su “zakrpljeni” zatečeni nedostaci. Kako je kazao, na dva primjera će objasniti zbog čega koristi riječ “zastrašujuće” kada govori o zatečenom stanju.
“Zastrašujuće jer sam zatekao više od 70 milijuna KM na računima, a moja supruga (subspecijalistica zaposlena na Klinici za gastroenterohepatologiju KCUS-a, koja je, u neko svijetlo vrijeme, bila referalni centar, sada ‘zgurana’ u prizemlje zgrade stare 130 godina) u dežuri, tri dana pred moje imenovanje, zvala je našeg sina da ode kupiti antibiotik za pacijenta (od naših para i na njen recept – halal bilo) koji je u kasnim satima dežure došao iz Bihaća, a u ljekarnoj toga nije bilo – nije nabavljeno. A KCUS ima preko 70 milijuna na računu. Znaju pacijenti gastroenterologije kako im je u tim sobama, zna medicinsko osoblje kako im je raditi u tim podrumima. Da ne bude zabune i da netko ne pomisli da je u pitanju nepotizam, mi smo se vjenčali već kao uposlenici Kliničkog centra koji vole medicinu i KCUS, koji smatramo svojom drugom kućom u kojoj smo, u dežurama ili na operacijama i intervencijama, proveli više nego što smo proveli sa svojom djecom”, ističe Pilav.
Objašnjava i da o svemu piše nakon sedam mjeseci jer mu je toliko trebalo da sa timom popravi dio stanja. “Našli smo novac koji možemo zakonito koristiti, a po Zakonu o javnim nabavkama, koji KCUS, naravno, poštuje do u zarez i po kojem smo proveli i provodimo procedure. Raspetljali smo mnoge zavrzlame oko ranijih tendera koji su poništavani. Izgradnja novih katova glavne velike zgrade KCUS-a, javna nabavka za PET-CT aparat, javna nabavka angiosale za koronarografije za liječenje infarkta – to je samo dio tendera koji su bili poništavani, a koje smo sada ponovno zakonito pokrenuli, a neke i završili. Dočekala me je centralna intenzivna njega Klinike za anesteziju i reanimaciju u grozno lošem stanju, a gdje se inače liječe najteži pacijenti KCUS-a za koje dišu respiratori, a u održavanju od 2016. godine ‘nije šaraf zavrnut’. Za vrijeme korone za ovu intenzivnu njegu uspjeli su se nabaviti famozni ‘Fadilovi respiratori’, koje ne mogu da izbacim iz KCUS-a iako ničemu ne mogu da posluže i samo zauzimaju dragocjeni prostor”, navodi dalje Pilav.
Dodaje da je razriješen tender kako bi se mogla renovirati Jedinicu intenzivne njege Klinike za anesteziju i reanimaciju, klinike u kojoj se liječe najteži pacijenti KCUS-a u devastiranim uvjetima te su već izmjestili 22 najteža pacijenta sa svim medicinskim aparatima na dvije odvojene lokacije.
Navodi i da je započeta rekonstrukcija cijele intenzivne njege i centralnog dijela glavnog operacijskog bloka. “Kada sam krajem 2023. godine došao na poziciju vršitelja dužnosti, zatekao sam stanje u kojem su radnici bili oštećivani na osnovu neplaćanja uvjeta rada, neplaćanja dodataka na plaću koji su bili njihovo pravo, tako da me je dočekalo 312 tužbi iz radnog odnosa, od kojih smo, do sada, na sudu izgubili 98. KCUS je morao platiti 2.704.137 KM do kraja 2025. godine, a sve po osnovu tužbi za period do početka 2024. godine. Po nalogu porezne inspekcije morali smo dodatno platiti 908.048 KM jer KCUS, u periodu 2019–2023, nije plaćao doprinose na izvršenje tužbi iz radnog odnosa koje su i tada stizale”, objašnjava Pilav.
Navodi i da je KCUS u 99 posto slučajeva izgubio parnice “zbog samovoljnog nepoštivanja prava radnika od strane starog menadžmenta”. “Dok sam ja na ovoj poziciji, nitko neće ostati zakinut ni za jednu marku niti za jedno pravo koje mu pripada. Ja sam legalista i zato ću inzistirati na utvrđivanju odgovornosti zašto i tko je naredio da se oštete radnici za ovoliko novca koji sada moramo da plaćamo po osnovu tužbi radnika. Netko mora biti kriv za zakidanje radničkih prava koja su radnicima zagarantirana zakonom”, kaže Pilav.
Zatim navodi da KCUS nije imao potpisane ugovore o održavanju većine medicinske opreme. “Zašto nije bila započeta izgradnja dva kata centralne zgrade KCUS-a, gdje se trebaju preseliti četiri velike klinike KCUS-a? Da se izmjeste iz zgrade stare preko 100 godina, a za šta je Federalna vlada odvojila 30 milijuna KM. Tadašnji menadžment je slavodobitno i ‘velikodušno’, od novca koje je trebao potrošiti na liječenje pacijenta, uvukao u ‘konsolidaciju’ 33 milijuna KM i na računu se stvorilo ‘ušteđenih’ preko 70 milijuna maraka”, tvrdi Pilav.
Kaže kako centralna sterilizacija nije obnovljena od 2002. godine, tako da je pokrenut projekat obnove ovog vrlo važnog segmenta za rad svih klinika KCUS-a. “Dovršili smo nabavku, montažu i puštanje u rad druge sale za kateterizaciju srca. Sada KCUS napokon ima dvije interventne sale koje mogu da zadovolje potrebe za zbrinjavanjem. Započeli smo i završili prvu fazu rekonstrukcije vodovodne mreže na kojoj smo gubili značajne količine vode, ali i novca, ali nikoga nije bilo briga. Sada započinjemo drugu fazu, čime ćemo otkloniti sve gubitke vode i pokazati kako se prave uštede. Voda je curila zadnjih osam godina. Uveli smo kartično elektronsko prijavljivanje dolaska i odlaska s posla, ne da bismo špijunirali radnike, nego da bismo imali točnu evidenciju svakog prekovremenog minuta koji želimo da platimo. Do sada je bilo i neradnika koji su se provlačili kroz primitivne bilježnice i papire u koje su se radnici upisivali pri dolasku i odlasku s posla. Novim elektronskim sustavom napravili smo da je za sve radnike jednako – svi se moraju prijavljivati i odjavljivati na identičan način, a elektronski se obračunava svaka minuta provedena na poslu. Naša radiologija radi prekovremeno subotom i nedjeljom. Tako smanjujemo liste čekanja”, zaključuje Pilav.
