U prepunoj dvorani industrijskog inkubatora poslovne zone Kreševo sinoć je upriličena promocija drugog izdanja knjige “Bijeli put, put čovjekoljublja 1994.”, autora Davora Kolende.
Knjiga govori o događajima koji su se zbili u procesu provedbe humanog dijela Washingtonskog sporazuma i uspostave Federacije BiH, a ulogu “glavnog junaka” knjige zauzima dr.Slobodan Lang čija je deseta godišnjica smrti upravo povod organiziranju promocija knjige koje su, pored Kreṣ̌eva, ranije upriličene u Dubrovniku i Vitezu.
Autor Kolenda napisao je trilogiju travničkog HVO-a, gdje je, u prve dvije knjige (Progon Hrvata s područja općine Travnik” i “Travničani u obrani Hrvata Lepeničke enklave”) opisao teške događaje stradanja i progona Hrvata iz Travika te potom sudjelovanje bojovnika HVO-a Travnik u obrani Fojnice, Kreševa i Kiseljaka.
Za razliku od njih treća knjiga, Bijeli put, put čovjekoljublja 1994.” čije drugo izdanje je sinoć promovirano, govori o vedrijoj strani tih nesretnih vremena. Od četrdeset priča koje knjiga sadrži, čak njih dvadeset je posvećeno zgodama s dr. Langom koji je svoju humanu misiju u BiH nastavio nakon konvoja Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu, oragnizirajući, uz ostalo, i početak gradnje bolnice u Novoj Biloj.
Upravo je izgradnju navedene bolnice autor Kolenda označio kao najbolji pokazatelj humanog djelovanja dr. Langa, ali i duha Bijelog puta koji traje i danas. U toj bolnici, gdje se trenutno gradi šesta lamela, radi preko 200 liječnika, tehničara i medicinakog osoblja, a u njoj se liječe svi, bez obzira na vjeru i naciju ili bilo koju drugu pripadnost, a upravo je to ono za što se dr. Lang borio i zalagao, istakao je Kolenda.
Knjigu su, pored autora, predstavili Perica Jukić, bivši ministra obrane i potredsjednik Vlade Hrvatske Republike Herceg Bosne, Ivo Miro Jović, bivši član Predsjedništva BiH te Anto Stanić, gospodarstvenik i književnik iz Kreṣ̌eva. Promociju je organizirala Turistička zajednica općine Kreševo, a nazočne je pozdravila predstavnica TZ Marija Pervan te načelnik Općine Krešvo Boris Marić.
